Mentalno zdravlje mladih – Istraživanje

Mentalno zdravlje mladih predstavlja jedno od važnih pitanja savremenog društva, posebno u kontekstu sve većih zahtjeva obrazovnog sistema, društvenih očekivanja i utjecaja digitalnih tehnologija. U periodu adolescencije mladi se suočavaju sa brojnim izazovima koji mogu utjecati na njihovo psihološko stanje, uključujući školske obaveze, odnose sa vršnjacima, očekivanja porodice i pritisak okoline. Cilj ovog istraživanja bio je ispitati u kojoj mjeri su mladi izloženi stresu, koji su najčešći izvori stresa te na koji način se mladi nose sa stresnim situacijama.

Istraživanje je provedeno metodom online ankete na uzorku od 202 ispitanika, uglavnom srednjoškolskog uzrasta. Rezultati pokazuju da značajan broj mladih doživljava umjeren ili povišen nivo stresa, pri čemu su školske obaveze, nedostatak sna i intenzivna upotreba mobilnih telefona među najvažnijim faktorima koji utiču na stres. Istovremeno, rezultati ukazuju da većina ispitanika posjeduje razvijene socijalne i emocionalne vještine te zna kome se može obratiti za pomoć u stresnim situacijama.

Dobijeni rezultati ukazuju na potrebu za većom pažnjom prema mentalnom zdravlju mladih kroz obrazovne programe, psihološku podršku i razvoj strategija za upravljanje stresom.

Uvod

Mentalno zdravlje predstavlja važan aspekt općeg zdravlja i kvaliteta života pojedinca. U savremenom društvu sve više pažnje posvećuje se mentalnom zdravlju mladih, jer se upravo u periodu adolescencije formiraju emocionalne, socijalne i kognitivne sposobnosti koje imaju dugoročni utjecaj na razvoj ličnosti.

Adolescencija je razvojni period obilježen brojnim promjenama i izazovima. Mladi u tom periodu razvijaju vlastiti identitet, uspostavljaju socijalne odnose i suočavaju se sa sve većim očekivanjima porodice, škole i društva. Ove promjene često mogu izazvati osjećaj pritiska i stresa.

Stres predstavlja prirodnu reakciju organizma na različite zahtjeve i izazove iz okoline. Iako određeni nivo stresa može djelovati motivirajuće i poticajno, dugotrajna izloženost stresu može imati negativne posljedice na mentalno i fizičko zdravlje. Kod mladih ljudi stres se često javlja u vezi sa školskim obavezama, akademskim očekivanjima, socijalnim odnosima i brigom o budućnosti.

Savremeni način života dodatno je promijenjen intenzivnom upotrebom digitalne tehnologije i društvenih mreža. Mladi danas provode značajan dio vremena koristeći mobilne telefone i internet, što može utjecati na njihove navike, način komunikacije i emocionalno stanje.

Cilj ovog istraživanja bio je ispitati u kojoj mjeri su mladi izloženi stresu, koji su najčešći izvori stresa te na koji način se nose sa stresnim situacijama u svakodnevnom životu.

Teorijski dio

Mentalno zdravlje mladih

Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije, mentalno zdravlje predstavlja stanje dobrobiti u kojem pojedinac može ostvariti svoje potencijale, nositi se sa svakodnevnim stresom, produktivno raditi i doprinositi zajednici (World Health Organization, 2022). Mentalno zdravlje ne podrazumijeva samo odsustvo mentalnih poremećaja, već i sposobnost pojedinca da uspješno funkcioniše u svakodnevnom životu.

Adolescencija je posebno osjetljiv period razvoja jer se u tom vremenu formiraju ključne životne navike, emocionalne reakcije i socijalne vještine. Upravo zbog toga mentalno zdravlje mladih predstavlja važan predmet istraživanja u savremenoj psihologiji i pedagogiji.

Stres i teorije stresa

Stres se može definisati kao psihološka i fiziološka reakcija organizma na zahtjeve iz okoline. Jedna od najpoznatijih teorija stresa je teorija procjene stresa koju su razvili Lazarus i Folkman (1984). Prema ovoj teoriji, stres nastaje kada pojedinac procijeni da zahtjevi određene situacije nadilaze njegove sposobnosti i resurse za suočavanje sa tim zahtjevima.

Kod mladih ljudi stres je često povezan sa školskim obavezama, odnosima sa vršnjacima, porodičnim problemima i brigom o budućnosti. Akademski stres posebno je izražen u srednjoškolskom i studentskom periodu, kada su mladi suočeni sa velikim brojem školskih zadataka, ispita i očekivanja.

Istraživanja pokazuju da akademski stres može dovesti do smanjene koncentracije, povećane anksioznosti, emocionalne napetosti i problema sa spavanjem (Pascoe, Hetrick & Parker, 2020).

Utjecaj digitalne tehnologije

Razvoj digitalnih tehnologija značajno je promijenio način života mladih. Pametni telefoni, društvene mreže i internet omogućavaju stalnu povezanost i brzu razmjenu informacija. Međutim, pretjerana upotreba digitalnih tehnologija može imati negativne posljedice po mentalno zdravlje.

Prema istraživanjima, intenzivno korištenje društvenih mreža može biti povezano sa povećanim osjećajem stresa, smanjenim kvalitetom sna i čestim poređenjem sa drugima, što može negativno utjecati na samopouzdanje mladih (Twenge, 2019).

Socijalna podrška

Socijalna podrška predstavlja važan faktor u očuvanju mentalnog zdravlja. Mladi koji imaju podršku porodice, prijatelja i nastavnika lakše se nose sa stresnim situacijama i razvijaju efikasnije strategije suočavanja sa problemima. Otvorena komunikacija i razgovor o emocijama mogu značajno smanjiti negativne posljedice stresa.

Metodološki okvir istraživanja

Metoda istraživanja

U ovom istraživanju korištena je anketna metoda prikupljanja podataka putem online upitnika.

Uzorak

U istraživanju je učestvovalo 202 ispitanika, uglavnom srednjoškolskog uzrasta. U uzorku je učestvovalo 77,7% žena i 22,3% muškaraca.

Prema starosnoj strukturi, najveći broj ispitanika ima 18 godina (23%), zatim 16 godina (22,5%) i 17 godina (18,5%), dok manji procenat ispitanika pripada drugim starosnim grupama.

Instrument istraživanja

Instrument istraživanja bio je online upitnik koji se sastojao od tri dijela:

• demografski podaci (spol i dob),
• skala tvrdnji o stresu, navikama i emocionalnom stanju,
• otvorena pitanja o izvorima stresa i ličnim promjenama koje ispitanici žele ostvariti.

Tvrdnje su ocjenjivane na Likertovoj skali od 1 do 5, gdje je 1 označavalo potpuno neslaganje, a 5 potpuno slaganje sa tvrdnjom.

Obrada podataka

Podaci su analizirani korištenjem deskriptivne statistike, a rezultati su prikazani grafički radi lakšeg razumijevanja i interpretacije.

Rezultati istraživanja

Rezultati istraživanja predstavljaju pregled stavova i navika mladih u vezi sa stresom, mentalnim zdravljem i svakodnevnim životnim navikama. Podaci su prikupljeni putem online anketnog upitnika i analizirani korištenjem deskriptivne statistike.

Demografske karakteristike ispitanika

U istraživanju je učestvovalo 202 ispitanika srednjoškolskog uzrasta. Kada je riječ o spolnoj strukturi uzorka, rezultati pokazuju da je 77,7% ispitanika ženskog spola, dok 22,3% ispitanika čine muškarci. Ovakav odnos može ukazivati na veću spremnost djevojaka da učestvuju u istraživanjima koja se odnose na psihološke teme i emocionalno stanje.

Prema starosnoj strukturi, najveći broj ispitanika ima 18 godina (23%), zatim 16 godina (22,5%) i 17 godina (18,5%), dok manji procenat ispitanika pripada drugim starosnim grupama. Ovi podaci pokazuju da većina ispitanika pripada periodu kasne adolescencije, koji je karakterističan po povećanim školskim obavezama, donošenju važnih životnih odluka i planiranju budućeg obrazovanja ili karijere.

Doživljaj stresa među mladima

Na tvrdnju „Često se osjećam pod stresom“ najveći broj ispitanika odabrao je srednju ocjenu 3 (36%), zatim ocjenu 4 (29%), dok 22,5% ispitanika daje najvišu ocjenu 5. Manji procenat ispitanika daje ocjene 2 (8,5%) i 1 (4%).

Ovi rezultati pokazuju da značajan broj mladih doživljava umjeren ili povišen nivo stresa, dok samo mali dio ispitanika navodi da se rijetko osjeća pod stresom.

Sposobnost suočavanja sa problemima

Na tvrdnju „Lako se nosim s problemima“ najveći procenat ispitanika daje ocjenu 3 (39,5%), zatim 4 (25%). Manji procenat ispitanika daje ocjenu 2 (17,5%), dok 10,5% ispitanika daje najvišu ocjenu 5, a 7,5% najnižu ocjenu 1.

Ovi rezultati ukazuju da većina mladih procjenjuje svoje sposobnosti suočavanja sa problemima kao prosječne, dok manji broj ispitanika smatra da se vrlo lako ili vrlo teško nosi sa stresnim situacijama.

Osjećaj sigurnosti u okolini

Rezultati pokazuju da se većina ispitanika osjeća relativno sigurno u svojoj okolini. Na tvrdnju „Osjećam se sigurno u svojoj okolini“ najveći procenat ispitanika daje ocjene 4 (34%) i 5 (32,5%), dok 22,5% daje ocjenu 3. Manji procenat ispitanika daje niže ocjene.

Ovi rezultati ukazuju na relativno stabilno socijalno okruženje koje može imati pozitivan utjecaj na mentalno zdravlje mladih.

Socijalne i komunikacijske vještine

Na tvrdnju „Lako izražavam svoje mišljenje“ najveći procenat ispitanika daje najvišu ocjenu 5 (33,7%), zatim ocjenu 4 (26,1%) i ocjenu 3 (23,6%). Manji procenat ispitanika daje niže ocjene.

Kada je riječ o toleranciji prema drugim mišljenjima, rezultati pokazuju da većina ispitanika ima pozitivan stav. Na tvrdnju „Poštujem tuđa mišljenja“ čak 46% ispitanika daje ocjenu 5, dok 34,5% daje ocjenu 4.

Također, na tvrdnju „Ne bojim se reći ‘ne’“ najveći procenat ispitanika daje ocjenu 5 (45,7%), što ukazuje na relativno razvijenu sposobnost postavljanja ličnih granica.

Životne navike mladih

Rezultati istraživanja pokazuju određene izazove kada je riječ o životnim navikama mladih.

Na tvrdnju „Spavam najmanje 7 sati“ čak 32% ispitanika daje najnižu ocjenu, dok značajan procenat ispitanika daje srednje ocjene. Ovaj rezultat ukazuje da veliki broj mladih ne spava dovoljno.

Kada je riječ o zdravoj ishrani, najveći procenat ispitanika daje ocjenu 3 (34,8%), što ukazuje na prosječnu procjenu vlastitih prehrambenih navika.

Na tvrdnju „Bavim se fizičkom aktivnošću“ najveći procenat ispitanika daje ocjenu 5 (31%), dok značajan broj ispitanika daje ocjene 3 (26,5%) i 2 (16,5%).

Upotreba tehnologije

Rezultati pokazuju da je upotreba mobilnih telefona veoma zastupljena među mladima. Na tvrdnju „Provodim previše vremena na telefonu“ čak 33,7% ispitanika daje ocjenu 5, dok veliki broj ispitanika daje ocjene 3 (27,6%) i 4 (26,6%).

Na tvrdnju „Tehnologija utiče na moje raspoloženje“ rezultati su raspoređeni između različitih ocjena, pri čemu najveći procenat ispitanika daje ocjene 2 i 3 (po 24,5%).

Na tvrdnju „Znam kontrolisati vrijeme online“ najveći procenat ispitanika daje ocjenu 3 (35%), što ukazuje da većina mladih procjenjuje svoju kontrolu nad korištenjem interneta kao prosječnu.

Emocionalna svijest i podrška

Rezultati pokazuju da većina ispitanika smatra da razumije vlastite emocije. Na tvrdnju „Razumijem svoje emocije“ najveći procenat ispitanika daje ocjenu 5 (31%), zatim 4 (27%) i 3 (28%).

Na tvrdnju „Znam se smiriti kada sam uznemiren/a“ najveći procenat ispitanika daje ocjenu 3 (30,5%), zatim 4 (25%) i 5 (21,5%).

Kada je riječ o komunikaciji o emocijama, rezultati pokazuju nešto veće razlike. Na tvrdnju „Razgovaram o osjećajima“ najveći procenat ispitanika daje ocjenu 3 (24,9%), dok značajan broj ispitanika daje visoke ocjene.

Na tvrdnju „Znam kome se obratiti za pomoć“ najveći procenat ispitanika daje najvišu ocjenu 5 (37,7%), što ukazuje na postojanje socijalne podrške među mladima.

Interpretacija rezultata

Rezultati istraživanja ukazuju da stres predstavlja značajan dio svakodnevnog života mladih. Veliki broj ispitanika navodi da se često ili povremeno osjeća pod stresom, što potvrđuje nalaze ranijih istraživanja o stresu među adolescentima.

Jedan od najvažnijih faktora stresa kod mladih su školske obaveze i akademska očekivanja. U periodu srednjoškolskog obrazovanja učenici su često suočeni sa velikim brojem zadataka, ispita i ocjenjivanja, što može izazvati osjećaj pritiska i nesigurnosti.

Posebno značajan nalaz odnosi se na nedostatak sna među mladima. Veliki procenat ispitanika navodi da ne spava preporučenih sedam sati dnevno. Nedovoljno spavanje može imati negativne posljedice na koncentraciju, raspoloženje, emocionalnu stabilnost i opće mentalno zdravlje.

Rezultati istraživanja također ukazuju na značajnu prisutnost digitalne tehnologije u životu mladih. Veliki broj ispitanika priznaje da provodi mnogo vremena na mobilnom telefonu. Pretjerana upotreba tehnologije može dovesti do smanjenja fizičke aktivnosti, poremećaja sna i povećanja psihološkog pritiska.

S druge strane, rezultati pokazuju i određene pozitivne aspekte mentalnog zdravlja mladih. Većina ispitanika smatra da razumije svoje emocije, može izraziti svoje mišljenje i zna kome se može obratiti za pomoć. Ovi rezultati ukazuju na postojanje određenog nivoa emocionalne svijesti i socijalne podrške među mladima.

Također je važno naglasiti da značajan broj ispitanika pokazuje razvijene socijalne vještine, uključujući poštovanje tuđih mišljenja i sposobnost postavljanja ličnih granica. Ove vještine predstavljaju važan zaštitni faktor mentalnog zdravlja i mogu pomoći mladima da se efikasnije nose sa stresnim situacijama.

Ukupno posmatrano, rezultati istraživanja ukazuju da mentalno zdravlje mladih zavisi od kombinacije različitih faktora, uključujući školske obaveze, životne navike, socijalne odnose i način korištenja tehnologije.

Zaključak

Na osnovu provedenog istraživanja može se zaključiti da stres predstavlja značajan faktor u svakodnevnom životu mladih. Najvažniji izvori stresa povezani su sa školskim obavezama, ocjenama i pritiskom vezanim za obrazovanje.

Rezultati istraživanja također ukazuju na značajan utjecaj digitalne tehnologije na život mladih, posebno u pogledu vremena provedenog na mobilnim telefonima.

Iako se mladi suočavaju sa brojnim izazovima, većina ispitanika pokazuje razvijene socijalne i emocionalne vještine te zna kome se može obratiti za pomoć.

U budućnosti je potrebno posvetiti više pažnje mentalnom zdravlju mladih kroz edukaciju, programe psihološke podrške i razvoj strategija koje pomažu mladima da efikasnije upravljaju stresom.